Records 2481 to 2500 of 2799
Naslov
Datum
Uvod
Meni/Izbornik
Korisnik
 
  14.05.2010

HSP, HČSP i A-HSP zajedno na izbore

Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb, predsjednik Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) Josip Miljak i predsjednik Autohtone - Hrvatske stranke prava (A-HSP) Dražen Keleminec svečano su danas u Zagrebu, u prostorijama HSP-a, potpisali Pismo o namjerama zajedničkog izlaska na izbore.

"Ovaj sporazum je iskaz naše zajedničke volje, duboko svjesni činjenice da na iduće parlamentarne izbore možemo ići samo zajedno, uvezani, ne dopuštajući da se bilo kakvi glasovi rasipaju kroz naš izborni sustav", istaknuo je predsjednik HSP-a Daniel Srb.

Naglasio je kako su potpuno otvoreni za suradnju sa svim hrvatskim domoljubnim političkim snagama i kako žele pokazati da se ono što se u Hrvatskoj zove desnica može okupiti. Ocijenio je da se u Hrvatskoj neće živjeti bolje ako se, kako je rekao, "na vlasti izmjenjuju dvije gotovo identične političke opcije".

Samo ujedinjeni pravaši mogu postići rezultat dostojan pravaša, rezultat za spas Hrvatske jer smatram da je Hrvatska u vrlo teškoj krizi u koju su ju dovele stranke koje su rasprodale Hrvatsku i stavile hrvatski narod u dužničko ropstvo, a i samu Hrvatsku", istaknuo je predsjednik A-HSP-a Dražen Keleminec.

Predsjednik HČSP-a Josip Miljak ustvrdio je da je ovo važan dan za pravaštvo općenito, jer, kako je rekao, ako pogledamo od 1990. do danas, pravaštvo je stalno bilo razjedinjeno u više stranaka, čiji je broj varirao, da bi se sada stabilizirao na tri pravaške stranke.

"Preziremo politiku lažnih obećanja radi dobivanja glasova, što je bila dosadašnja praksa i HDZ-a i SDP-a", rekao je.

Osvrnuvši se na jučerašnju vladinu odluku o smanjenju mirovina za određene društvene skupine, Srb je rekao da su protiv ikakvih ograničenja za invalide iz Domovinskog rata i branitelje. Istaknuo je kako misle da vlada ne treba uštedjeti 250 milijuna kuna smanjenjem povlaštenih mirovina hrvatskim braniteljima, koji su invalidi, nego neka provjeri koliko stvarno u ovom trenutku ima još živih pripadnika partizanskih postrojba jer nije moguće da ih sada ima 45.000 i da se isplaćuje toliko mirovina.

Srb je rekao i kako upozoravaju na neke projekte koje financira vlada, a jedan od njih je povrat stanova osobama koje su izgubile stanarsko pravo na temelju valjanih zakona za Domovinskoga rata, i koje su napustile Hrvatsku, a zapravo su otišle boriti se protiv Hrvatske. Istaknuo je da taj program stoji više od tri milijarde kuna.

Također je rekao da u hrvatskom mirovinskom sustavu ima između 10 i 40 tisuća osoba koje primaju mirovinu koju nitko ne podiže. Te osobe koje primaju hrvatsku mirovinu napustile su Hrvatsku, a ovlastile rodbinu ili prijatelje da im podižu mirovinu.

Srb je upitao koliko među njima ima onih koji su možda preminuli i na koji način Hrvatska to nadzire. "Tu treba štedjeti, a ne na hrvatskim invalidima iz Domovinskoga rata", poručio je Srb. (H

  Drazen Keleminec, 0
Osnivanje Zaklade za pomoć braniteljima jo? će malo pričekat 13.05.2010

 

Koprivnica.net      
Autor Ivana Habijan   
Četvrtak, 13 Svibanj 2010 19:54
Robert Vulić, Miralem Alečković, Dražen Keleminec i Milan Bingula iz Savjeta branitelja; Foto: Ivan Brkić

Robert Vulić, Miralem Alečković, Dražen Keleminec i Milan Bingula iz Savjeta branitelja; Foto: Ivan Brkić

U zgradi Županije održan je sastanak članova Savjeta za branitelje i stradalnike Domovinskog rata s područja Koprivničko-križevačke županije sa predstavnicima Županije i Podravkine Zaklade branitelja s ciljem pokretanja inicijative za osnivanje Zaklade za branitelje i stradalnike Domovinskog rata s područja Koprivničko-križevačke županije.

- Osnivanje Zaklade koja bi pomagala svim braniteljima s područja naše županije nužan je korak kako bi se pomoglo svima onima kojima je pomoć prijeko potrebna,a ne dobivaju je jer nisu članovi udruga ili zaposlenici pojedinih poduzeća – rekao je predsjednik Savjeta branitelja Dražen Keleminec.

Što je sve potrebno kako bi se osnovala zaklada i koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi zaklada funkcionirala članovima Savijete branitelja pojasnili su voditelj Podravkine zaklade Željko Vugrinec i Vlatka Grotić Samaržija, voditeljica županijske zaklade za dodjelu studentskih stipendija.

Prije osnivanja potrebno je obaviti određene razgovore

Željko Vugrinec i Vlatka Grošić Samaržija; Foto: Ivan Brkić

Željko Vugrinec i Vlatka Grošić Samaržija; Foto: Ivan Brkić

- Najbolje bi bilo kada bi osnivač Zaklade bila Županija ili neko veće poduzeće, a još važnije od toga je osigurati donatore koji će omogućiti funkcioniranje te Zaklade – rekla je Grotić Samaržija.

Članovi Savjeta branitelja donatore bi tražili u Gradovima, Županiji, Općinama, ali i gospodarskim subjektima; jednostavnije svaka donacija je dobrodošla.

- Najjednostavnije bi bilo da se doregistracijom proširi članstvo Podravkine zaklade te da ona postane zaklada koja će pomagati svim braniteljima u županiji. U tom bi slučaju i Županija pristupila Zakladi – rekao je Mladen Antolić, pročelnik županijskog upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i šport.

Članovi Savjeta usuglasili su se da postoji potreba da se osnuje Zaklada, a o tome hoće li ili ne ona biti dio Podravkine zaklade odlučivat će tek nakon razgovora sa županom koji će prijedlog da Županija bude osnivač ili suosnivač Zaklade iznijeti pred Županijsku skupštinu kako bi se o njemu raspravljalo. Ukratko, zaključeno je da je osnivanje Zaklade neophodno, što se znalo i prije sastanka, ali prije osnivanja Zaklade branitelji će morati odlučiti koga žele za osnivača, žele li biti dio Podravkine zaklade i što točno očekuju od Županije.

  Drazen Keleminec, 0
Umro je Ljubomir Kre?ić 09.05.2010

Iznenadila nas je tragična vijest da je od upale pluća umro naš član, prijatelj, pravaš i veliki čovjek Ljubomir Krešić iz Zagreba.Ljubomir Krešić volio je svoju Hrvatsku i bio sljedbenik Oca domovine dr. Ante Starčevića. Posljednji ispračaj bit će u utorak 11. svibnja s početkom od 15 sati na Mirogoju.

Supruzi i njegovoj obitelji izražavamo najdublju iskrenu sućut.

Autohtona - Hrvatska stranka prava

 

 

 

 


  Drazen Keleminec, 0
Prosvjed u Zagrebu za povratak imena Kazali?ni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora mar?ala Tita 08.05.2010

 

  Drazen Keleminec, 0
  06.05.2010

Građanska inicijativa za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora maršala Tita

P O Z I V


Poštovane gospođe, poštovana gospodo, pozivamo Vas na ČETVRTI VELIKI JAVNI PROSVJED "KRUGA ZA TRG" koji će se održati u subotu, 8. svibnja 2010. od 11 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Povratak imena "Kazališni trg" tražimo prosvjedom budući je naš zadnji pisani zahtjev Skupštini grada Zagreba, upućen u prosincu 2009., ostao bez odgovora. Tema ovogodišnjeg okupljanja je podsjećanje na represiju - stratišta, logore te tajne i javne zatvore - u samom gradu Zagrebu.
Na Vašem dolasku unaprijed zahvaljujemo.

Maja Runje

Koordinatorica "Kruga za trg"

  Drazen Keleminec, 0
PRAVA?I, DOLAZI NA?E VRIJEME ! 05.05.2010

Popularnost Jadranke Kosor opada i dotakla je dno – postotak ispitanika CRO-Demoskopa koji je smatra pozitivnom politi?arkom pao je s 21,5 posto u sije?nju na 9,5 posto, što se smatra posljedicom krize u gospodarstvu i donošenjem mjera za okon?anje iste. U velja?i ju je, podsjetimo, glavnom pozitivkom smatralo 21,1 posto, 16,6 posto u ožujku i 13,1 posto u travnju.

  Drazen Keleminec, 0
  04.05.2010

  Novinari udbaši

 

ZAGREB – Internet portal JAVNO.ba ovih je dana došao u posjed materijala vezanog za negdašnju UDBU (Uprava državne bezbjednosti), a pošto je riječ o našim kolegama novinarima iz „Lijepe naše“ ovim putem objavljujemo popis svih novinara iz Republike Hrvatske – članova ondašnje UDBE, te niza osoba bliskih svijetu novinarstva, kako tadašnjeg tako i današnjeg vremena, a koji su također bili pripadnici ove organizacije. Čisto da se otrgne zaboravu…


Inoslav Bešker – „Olivier“, Centar Zagreb, vjerske zajednice
Ante Lentić -"Jakov" i "Živko", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika
Obrad Kosovac
Mirjana Rakić - "Lora", centar zagreb, kontraobavještajna problematika
Zvonko Varošanec - "Pan", centar Zagreb, unutarnja problematika
Ante Kesić - "Pajo", centar Zagreb, unutarnja problematika
Žarko Modrić - sportski trener i novinar, "Bole", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika.

Mario Profaca - "Sokrat", centar Zagreb, hrvatski nacionalizam i kontraobavještajna problematika
Zvonko Zmazek - "Orao", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika
Željko Brichta - "Javor", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika
Petar Brečić - "Ivo" , centar Zagreb, unutarnja problematika
Dražen Delać- "Mladen", centar Zagreb, unutarnja problematika
Drago Šubić - "Volonter", centar Zagreb, unutarnja problematika

Mladen Pleše - centar Zagreb
Tomislav Jakić - "Jantar", centar Zagreb, unutarnja i kontraobavještajna problematika
Dubravko Grakalić - "Lenon", centar Zagreb, unutarnja problematika
Vladimir Funić - "Sportaš", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika
Josip Marotti - "Ares", centar Zagreb, unutarnja problematika
Ljerka Njerš
Miroslav Većenaj - "Željko", centar Zagreb

Dalibor dr. Brozović - "Forum", centar Split, unutarnja problematika
Branko dr Bošnjak - "Vrtlar" i "Parker", centar Zagreb, unutarnja problematika
Josip Ivičević Bakulić - "Zona", centar Zagreb, unutarnja problematika
Goran Beus - "Odisej", centar Split i zagreb
Dr. Mladen Zvonarević - "Denis" i njegova supruga "Avican"

Borka dr. Božić - "Bobo", centar Sisak, unutarnja problematika

Branimir Podhratski - "Kant", centar Zagreb, unutarnja problematika

Josip Malić - "Pedagog", direktor Školske knjige, centar Zagreb

Dubravko Kuštrak -"Elektron", centar Zagreb, unutarnja problematika

Ante dr Franić - "Tin", "Dizdar", centar Split, unutarnja problematika

Ivan dr Cesar -"Branko", centar Zagreb, unutarnja i vanjska problematika

Ivan Vekić - "Srećko", centar Osijek unutarnja problematika, (bivši ministar UP)

Vladimir Šeks - "Kolega" i još neki pseudonimi, suradnja se odvijala kroz seriju informativnih razgovora, centar Osijek,

Zlatko Kramarić - "Tom" centar Osijek, unutarnja problematika

Hidajet Bišćević - "Luks", centar Zagreb, kontraobavještajna problematika

Srđan Vrcan - "Časlav", centar Split, unutarnja problematika

Dragutin Lipert - unutarnja problematika

Ivica Maštruko - "Katolik", imao vaše pseudonima, centar Split, unutarnja problematika,

  Drazen Keleminec, 0
  29.04.2010

    AKTUALNO STANJE I POLOŽAJ HRVATSKE DRŽAVE I NACIJE

ili

POVRATAK POTISNUTOG

                                                               „ Nemojte se prilago?avati ovomu svijetu! Naprotiv, preobli?avajte se obnovom svojega uma.“ Pavao (Rim 12,2).

 
 

                                                                                                                                        Povratak Titova kulta i jugonostalgije u Hrvatskoj, ne samo medijski, nego i u supstancijalno politi?ko bi?e hrvatske politike, nije mogu?e objasniti samo politološki. To pitanje, kao i pitanje nastanka udbaško-tajkunskog režima u Hrvatskoj, toliko je manipulacijom i mistifikacijom istoga režima postalo neprozirno, pa zato hrvatskoj širokoj javnosti nejasno i zbunjuju?e, da ga je radi  zaštite ugrožene demokracije i državne neovisnosti postalo nužno razjasniti. Da je to nužno i urgentno svjedo?i nam i izjava zagreba?kog nadbiskupa kardinala Josipa Bozani?a od 10. velja?e 2009. sa Susreta kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Isto?ne Europe održane u Zagrebu o Stepin?evu u povodu obilježavanje 20 godina od sloma komunisti?kog sustava, tj. pada Berlinskog zida. U izjavi kardinal Bozani?, sa zabrinutoš?u, izme?u ostaloga kaže: „…nije pitanje koliko i kako se Crkva snašla u novim politi?kim prilikama, ve? koliko se društvo snašlo“ U izjavi se tako?er naglašava da se komunisti?ki sustav urušio, ali da je još mnogo ostalo od komunizma ?iji ostaci u posljednje vrijeme ?ak i ja?aju, pa da je potrebno nutarnje ?iš?enje, a da je na Susretu razmatrano i pitanje pomirenja kako unutar pojedinih zemalja tako i me?u narodima. No, za to objasniti uz politološke bilo je nužno uvesti i neke psihoanaliti?ke i filozofijske pojmove i kategorije, kao i kratak povijesni osvrt. To, kona?no, zahtijeva i narav ovih politi?kih fenomena kao preuvjetovanih, što zna?i da iziskuju i pretuma?enje.

     Danas se pitamo, kako se taj povratak mogao dogoditi u Hrvatskoj ako smo u Domovinskom ratu poništili Titovo djelo – Jugoslaviju i autoritet Tita-državnika kao radikalnog osporavatelja samostalne hrvatske države? Da bude još teže objasniti taj povratak, poništenje nije izvršeno mirnim putem – dogovornim razlazom kao u slu?aju Slova?ke i ?eške kao i u slu?aju raspada SSSR-a, da bi se taj razlaz mogao shvatiti kao nesporazum, kao pogrešan politi?ki potez aktualnih ali prolaznih politi?kih elita, pogreška koja se emocionalno, psihološki i politi?ki lako da prevladati i sve vratiti u prijašnje stanje, nego je poništenje bilo katarzi?no, u tijeku krvavog petogodišnjeg rata velikih ljudskih i materijalnih žrtava. Taj rat je hrvatsku naciju toliko psihološki duboko ranio i potresao da je izgledalo psihološki i politi?ki apsolutno nemogu?e da se više ikad, a pogotovo u tako kratkom vremenskom razmaku, dogodi povratak Titova kulta i jugoslavenske ideje u Hrvatsku. Zato se sada pitamo: je li to na po?etku procesa poništenja bilo mogu?e predvidjeti i izbje?i?

     Naoko, to apsolutno nije bilo predvidivo, pa je ?ak i sada takore?i neobjašnjivo. Pa ipak, nije tako. Ta klica mogu?eg povratka bila je otpo?etka ugra?ena u djelo poništenja i u djelo osamostaljivanja Hrvatske.

  Drazen Keleminec, 0
  26.04.2010

 

Autohtona – Hrvatska stranka prava ( A – HSP )
-         bruto doma?i proizvod bio je za 5,8 posto niži nego u 2008. godini,spustivši se gotovo na razinu iz 2006.godine,
-         industrijska proizvodnja smanjila se za 9,2 posto u odnosu na 2008. godinu,
-         robni izvoz pao je za više od 20 % u odnosu na 2008. godinu,
-         nezaposlenost je porasla za 21,2 % ili za 51.090 tisu?a osoba ( krajem godine u odnosu na kraj 2008.godine ),
-         vanjski dug je usprkost slabijoj investicijskoj i osobnoj potrošnji dosegao 98,5 % BDP-a krajem 2009. te iznosi 44,6 milr. EUR-a ili 4,3 mird. EUR-a više nego krajem 2008.
-         nelikvidnost i dalje raste i ugorožava opstojnost zdravih tvrtki.
 
VLADINE MJERE NOVI UDAR NA SREDNJI SLOJ !
DOSTA JE POLITIKE HDZ-a i SDP-a !
PRAVAŠI POZIVAJU NA PROMJENE !
  Drazen Keleminec, 0
  26.04.2010

Srb: Došlo je vrijeme da desnica u Hrvatskoj shvati kako joj je jedina opcija ujedinjenje i zbijanje redova oko HSP-a kao stožerne stranke


ZAGREB - Obistinit ?e se najava o tijesnoj suradnji više pravaških stranaka koje ?e, pod vodstvom HSP-a, zajedno na idu?e parlamentarne izbore. Sredinom svibnja o?ekuje se potpisivanje »pisma namjere«, kojim ?e ?elnici HSP-a te H?SP-a i AHSP-a potvrditi svrstavanje u pravaški blok. Šef pravaša Daniel Srb, kojem je zbijanje redova na desnici bilo jedno od glavnih obe?anja kad je jesenas preuzeo HSP, jako je zadovoljan time što su višemjese?ni razgovori s vodstvima H?SP-a i AHSP-a, dvjema malim neparlamentarnim strankama, urodili plodom.
»Uspostavili smo iznimno dobru suradnju s tim pravaškim strankama, jedinima koje, uz HSP, imaju nekog utjecaja i politi?ke snage«, kaže Srb. Uvjeren je u to da ?e skorašnje potpisivanje »pisma namjere« biti pokazatelj javnosti i bira?ima desnice da stranke pravaške orijentacije »misle ozbiljno« te da su svjesne toga da jedino okupljanje oko HSP-a može donijeti dobar izborni rezultat.
»Došlo je vrijeme da desnica u Hrvatskoj shvati da usitnjena kao dosad nema nikakvih izgleda. Zato je ujedinjenje nužno, a jedina je opcija zbijanje redova oko HSP-a kao stožerne stranke«, smatra Srb. Objašnjava da strana?ko okupljanje u pravaški blok zasad ne zna?i i »u?lanjenje« H?SP-a i AHSP-a u njegovu stranku, ali i dodaje da je HSP otvoren za razgovor o svemu, a na njima je da odlu?e.
U želji da desnica što jedinstvenija nastupi na nacionalnim izborima, a ne da se, kao i nedavno na predsjedni?kim izborima, glasovi bira?a naklonjenih desnici rasipaju na mnogo strana, Srb razgovara i sa širim krugom intelektualaca svjetonazorski i politi?ki bliskih pravašima. Iako u HSP-u još ne žele govoriti o detaljima, doznajemo da se o mogu?nosti da kao nestrana?ke osobe budu na njihovim izbornim listama razgovara s prof. Miroslavom Tu?manom, povjesni?arem Josipom Jur?evi?em, dr. Zdravkom Tomcem i još nekim poznatim intelektualcima.
Iako ?e se razgovarati i o njihovu mogu?em ulasku u HSP, to nije, kaže šef pravaša, uvjet za budu?u suradnju i za njihov izborni nastup u okviru pravaškog bloka. Najvažnije je posti?i dobar rezultat koji ?e se ogledati u najmanje tri do pet saborskih zastupnika, što je, zaklju?uje Daniel Srb, dostižno, jer je HSP-ov rejting ve? sad 4,1 posto, što nisu imali još od izbornog potopa 2007. godine.                                                                                     

Vjesnik, 23. 4. 2010. [Ivka Ba?i?]

  Drazen Keleminec, 0
NE MO?E SRPSKO PRAVOSLJAVLJE U HRVATSKOJ IMATI VJERSKO - POLITI?KI MONOPOL 26.04.2010

Ovih dana digla se velika buka oko najave osnivanja u Hrvatskoj, Hrvatske pravoslavne zajednice, odnosno Hrvatske pravoslavne crkve. Aktivisti te vike jesu uglavnom pripadnici srpske nacionalne manjine u RH i ve? nam dobro poznati ORIJUNAŠI, odnosno pripadnici Organizacije jugoslavenskih nacionalista, tj, osniva?i monarhisti?ke i komunisti?ke velike Srbije 1918. I 1945. godine.

Danas pokojni Rije?ko – senjski nadbiskup dr. Josip Pavliši? jednom prilikom je rekao, kako je politika znanost, koja iziskuje poznavanje prošlosti, prosu?ivanje sadašnosti i predvi?anje budu?nosti. Zbog toga razloga i meni se name?e misao da malo odem u prošlost i tako vidimo tko je osniva? Srpske crkve i sa kojom je nakanom ona utemeljena. Za to moram po?i ovim redom i tako vidjeti u kojem grmu leži zec.
Rastislav ( Rastko ) Nemanji?, sin osniva?a srpske dinastije Nemanje, pobjegao je od ku?e oko 1190. g. U svojoj 17. g. kako bi se zamonašio u manastiru Atos u Gr?koj. Me?utim , ve? 1207. g. Vratio se on u Rašku i tu zapo?inje ostvarivati svoj vjersko – politi?ki program za stvaranje velike Srbije. Zahvaljuju?i povjesnim okolnostima njemu po?e za rukom da ga biznatski car Teodor Laskarin ustoli?i za ohridskog nadbiskupa, naime biskupije koja je do tada potpadala pod ohridskog nadbiskupa. I tako Rastko kona?no uspijeva odvojiti srpski narod iz sustava Katoli?ke crkve u kojoj se on do tada nalazio. Za vrijeme svog boravka u manastiru Atos Rasko mijenja svoje ime u ime Sava.
U to vrijeme Savin brat Stjepan uspijeva na prijevaru dobiti od pape Honorija III. 1217. g. Kraljevsku krunu i tako tadašnja Kneževina Srbija dobiva me?unarodno priznanje. Na žalost uskoro kralj Stjepan napušta Katoli?ku crkvu i pridružuje se svom bratu Savi te ujedno dobiva naziv Štefan Prvovjen?ani. Tim ?inom Sava i Štefan udariše temelje mnogim zlima, koji ?e se slijediti za susjedne narode i njihove zemlje nakon osnivanja srpske države i autokefalne crkve.
Rade?i na ostvarivanju plana stvaranja velike Srbije , koriste?i se poglavito Srpskom crkvom, zapo?e Srbija osvajati tu?e zemlje i narode. Nemaju više mira potomci starih Ilira na Kosovu i Albaniji. Nema mira niti Crvena Hrvatska ( Crna Gora ), a isto tako Makedonija te Bosna i Hercegovina, odnosno hrvatske zemlje zapadno od Drine. Osvajanja se šire i krv te?e. Na osvojenim podru?jima odmah se grade srpske crkve i manastiri kako bi dokazali da na tim podru?jima Srbi vekovno žive.

Ali dobra maj?ica priroda pobrinula se kao i svagdje, tako i u to povjesno razdoblje, da „srpska stabla ne izrastu u nebo“ ( L.V.Sudland ), odnosno dr. Ivo Pilar. Naime, ve? 1389. g. Turci osvajaju onodobno   Dušanovo carstvo i ujedno stavljaju srpski narod i njihovu Crkvu u svoja ekspanzionisti?ka osvajanja.

  Drazen Keleminec, 0
?estitka Damiru ?osi?u - Rodi 23.04.2010

Dana 18 travnja 2010. godine održani su izbori za ?lanove vije?a Gradskih kotara i Mjesnim odbora grada Splita. Autohtona – Hrvatska stranka prava izašla je na Kmanu, Mejašima, Su?idar i Srinjinama..  Treba naglasiti da se biralo po 7 ?lanova, tako da je izborni prag bio veoma visok. Unato? tome na Su?idru je dopredsjednik A-HSP-a Damir ?osi? – Roda uspio u?i u Vije?e. Na Mejašima , Damiru Stapi?u su nedostajala samo 4 glasa da i on u?e, a na podru?ju Kmana i Srinjima smo od 10 lista ostvarili 5 mjesta. Autohtona – Hrvatska stranka prava Split zadovoljna je sa rezultatima izbora.

  Drazen Keleminec, 0
A-HSP BiH 21.04.2010

Autohtona - Hrvatska stranka prava aktivno radi na širenju stranke i na podru?ju Bosne i Hercegovine. U pripremi su izborni zborovi , a predsjednici I.O. su za Mostar gosp. Rade Mari?, Posušje Jerko ?ori?, Široki Brijeg Mile Cigi?, Livno Martin Pavi? i Ljubuški Mirko Šoše. 

Koordinator za Bosnu i Hercegovinu je gosp. Luka Bitunjac i svi zainteresirani mogu se javiti na broj mobitela 092 2168052 

  Drazen Keleminec, 0
OSVRT AMALIJE ?A?EK: Smr?u Kaczynskog troglavo ?udovi?te imenom Europska unija rije?ilo se glavobolje 20.04.2010

Za razliku od Kaczynskog naši politi?ari nisu skepti?ni prema EU, ?ak nemaju nikakvih zahtjeva, ve? se samo pokoravaju. Pod vodstvom Kaczynskog Poljska više nije ovisila o Europskoj uniji, a po?ela se sve više okretati Rusiji, što nije odgovaralo ni SAD-u.

"Progutat ?e vas ?udovište", poru?io je prošle godine Hrvatima kontroverzni David Icke, misle?i pritom na Europsku uniju. Iako je Icke samo jedan od teoreti?ara zavjera, koji je uspio dobro prodati svoje ideje koje se nisu uvijek temeljile na ?vrstim dokazima, moramo priznati da je po pitanju položaja Hrvatske u pravu. Teorije naših politi?ara o napretku Hrvatske kao ?lanice Europske unije i o ravnopravnosti s ostalim ?lanicama na žalost samo su iluzija. EU je naime ?udovište sa dvije velike i jednom zakržljalom glavom koje hoda na 24 noge.

  Drazen Keleminec, 0
  20.04.2010

Ivica Apatić, Dražen Keleminec i Stjepan Penc

  Drazen Keleminec, 0
  16.04.2010

  Drazen Keleminec, 0
PREDSTAVLJANJE HRVATSKOJ JAVNOSTI 16.04.2010

       

Dana 15. travnja 2010. godine održan je novi sastanak A-HSP-a, HSP-a i HČSP oko zajedničkog nastupa na predstojećim izborima za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Polazeći od činjenice da su ove tri pravaške stranke izrazile volju i želju za zajedničkim nastupom odlučeno je da se dana 14. svibnja održi zajednička tiskovna konferencija na kojoj ćemo se predstaviti hrvatskoj javnosti.

Bog i Hrvati !

  Drazen Keleminec, 0
Stru?njaci tvrde:Vlada nema ni volje ni hrabrosti da nas spasi 13.04.2010

 
Hrvatska jedva preživljava, a Vlada nema ni volje ni hrabrosti da se obavi jedan, sigurno neugodan posao i izvede nas iz krize. Tako bi se mogle sažeti rije?i stru?njaka koji su prokomentirali stanje u zemlji nakon prognoza guvernera Rohatinskog.
Vode?i hrvatski ekonomisti, nakon izjava guvernera Hrvatske narodne banke, Lijepoj našoj ne daju tako lijepe prognoze. Tvrde kako "živi na aparatima" te da joj slijedi bezli?na godina koju ?emo u budu?nosti nastojati što brže zaboraviti.

Guverner Željko Rohatinski je, na skupu u Opatiji, rekao kako nemamo razloga za optimizam i da bismo trebali izvu?i pouku iz problema u koje je upala Gr?ka.

"Vlada nema ni snage ni motiva da se stvari po?nu mijenjati", rekao je Rohatinski.

Stru?njaci, i oni doma?i i inozemni, kažu kako još nemamo tako crn scenarij poput Gr?ke budu?i da dug nije probio granice održivoga. Sandra Švaljek, direktorica Ekonomskog instituta, žele?i da se napomene kako ne govori kao ?lanica Vladina ekonomskog savjeta, jer je to posve neformalna skupina stru?njaka za koju se pokazalo da ni na koji na?in ne utje?e na Vladine ekonomske odluke, kaže da se u na?elu slaže s Rohatinskim. Tužna je, kaže, ?injenica da Hrvatska ni u 2010. ne?e provesti nužne ekonomske reforme.

"Ni ovaj put, kao ni do sada, nije problem u Vladinu neznanju, jer ekonomsku potkovanost mogli su dobiti i od ?lanova savjeta. Problem je u nedostatku politi?ke volje i hrabrosti da se obavi jedan, sigurno neugodan posao", kazala je za Jutarnji list Švaljek.

Njezino mišljenje gotovo da je podijelio i analiti?ar Velimir Šonje.

"Ako je guverner bio u istupu strog prema Vladi, to je dobra vijest. Korisno je kada netko ?ije rije?i imaju težinu odlu?i u javnost iza?i s konkretnim brojkama. Rohatinski je to ve? više puta napravio i nikada nije bilo uzalud", rekao je Šonje.

Vladu su najmanje kritizirali bankari nekoliko velikih banaka, piše Jutarnji. Ve?ina njih ipak o?ekuje da ?e Vlada ove godine provesti "neke od potrebnih mjera", ali znatno sporijom dinamikom od poželjne.

  Drazen Keleminec, 0
  12.04.2010

09.04.2010. Delegacija Koprivničko-križevačke županije povodom Dana Županije položila vijenac na Gradskom groblju u Koprivnici

 

Polaganje vijenca na Gradskom groblju

Povodom Dana županije predstavnici Koprivničko-križevačke županije položili su u jutarnjim satima, u petak 9. travnja, vijenac kod centralnog križa na Gradskom groblju u Koprivnici.          

Uz župana Darka Korena i predsjednika Županijske skupštine Damira Felaka ovom tradicionalnom činu odavanja počasti preminulima priključili su se i zamjenik župana Ivan Pal, predstojnik Ureda državne uprave Damir Hudelist, predsjednik županijskog Savjeta za branitelje Dražen Keleminec, te predstavnici Vijeća albanske nacionalne manjine.

  Drazen Keleminec, 0
"Hrvatski nacionalni front" 10.04.2010

10. travnja 2010. godine na dan kada je 1941. god. obnovljena  Hrvatska država u Zagrebu je osnovana  udruga "Hrvatski nacionalni front ". Zadaća udruge je čuvati i braniti nacionalne interese. Za predsjednika izabran je Stjepan Penc iz Vodnjana, dopredsjednika Damir Đuran iz Solina, a tajnika Mario Macan iz Slavonskog Broda.

Bog i Hrvati !

Za dom spremni !

  Drazen Keleminec, 0
Records 2481 to 2500 of 2799